Stanovništvo

  1. Mokranje je tokom 18. i 19.veka porumunjeno 12 rodova ,sa 85 kuća.
  2. Među porumunjenim rodovima su:Gavrilovići,Đurkići,Penići,Milojevići,Živulovići,Coke,Gajdurovići, Danilovići, Dragići,Vasilješti,Cvetkonji,Prcojevići,Janašesti,Bugarešti,Truconji.
  3. Od 1920.godine došlo je u Mokranje 105 zetova i 114 snaha,15 porodica Cigana. Od vremena ispitivanja neke porodice promenile su prezimena:Giconji u Gicići,Ginešti u Gišići,Čokulešti u Conići, Titanići u Tajnići,Stokicoj u Stojkicojević,Zorići u Zarići,Bcešti u Nikolići,Vasilejnić u Vasiljević,Dragolješti u Dragići,Boniskonji u Bokšerović
  4. ,Stankulović u Stančulović,Svetkonji u Cvetković,Prcojevići u Jovanovići,Melješci u Cvetkovići,Nikolići i Muculović
  5. i Paulješci u Paunović,Carani u Caranović,Bolocuješti u Belčići, Surčel u Surčelovići

Familije koje su živele u Mokranju između prvog i drugog svetskog rata

  1. Biće opisane familije po kućama i staništima i ulicama počev od ulaska u selo idući od Negotina.
  2. Obuhvacena je i familija Stevana Mokranjca.Napomena: prezimena Mokranjaca su novijeg datuma tako da su ljudi prepoznatljivi samo po nazivima njihovih familija,a ne po prezimenima.

  3. Kad se ulazi u Mokranje iz pravca Negotina, u delu sela, gornjoj mahali, do reke su živeli, sa desne strane puta:
  4. Aj lu Đinće, Aj Živuluj,Dragomir al Cajkonji, Truca alu Pulau, Gica al Ćiki, Jovan Bugarju, Aj Glavi, dva brata Angel
  5. i Milan, Dumitru Milanji,, Žika lu Tropja.
  6. Zatim,sa leve strane puta, idući od Negotina: Ljuba lu Miču, Mitu Sanduljasi, Miru lu Cujka, Radu lu Cujka, Žika lu Čile, Aj llu pile braća,Zarko i Vlada,Žika lu Čok, Sandu lu Patrujka,
  7. Žika al Kokolanuluj, Radivoje al Kokolanuluj, Blagoje i Ljuba aj Kokolanuluj sa dve kćerke, Dovije alu Kobilan
  8. i njegov brat, Mitru Ciganu, Mita al Radji, Pavel alu Fjeka, Angel alu George al Njina, Mitruca al Rizoajki,
  9. Od mosta prema istoku, sa leve strane reke su živeli: Radivoje alu MlaĐen, Krsta alu Mardžan, Aj lu Fjeka.
  10. Idući dalje na istok, putem preko reke su bili nastanjeni: Stanji Mik, Njika Ciganu, Alu Dragoj "Čokina", Mita alu Dragoj, Žika lu Dragoj, Njica Ciganin, Kole alu Pjera, Živojin al Božoajki, Vankuca al Božoajki, Žika lu Baka, Mita lu Bake,
  11. Miru lu Pišljag, Toza alu Piamiga, Sava al Krsći, Stanimir al Njaci, Miloćin al Njaci, Mita al Gudojuluj, Milan - Mane al Gudojuluj, Milan alu Baluc, Boža lu Baluc, Milan al Triji, Doča, Prvul Šabadji, Radivoje alu Cvjetko, Ljuba lu Cvjetko, Zorka lu Marko, Tasa lu Marko, Tasa i sin Ljuba alu Uroš, Draguljina alu Uroš, Stan alu Fregaroju, Stan alu Dujka, Angel alu Zari, Stan alu Vidru, Miloćin alu Kljancao, Njika alu Furnjiga, Angel alu Furnjiga, Vanča lu Karaš, Kole alu Zari, Kalin allu Čirka, Tala alu Čirka, Milutin alu Njika al Jenji, Rađvoje al Glomozoaji, Ilije al Tuci, Patrucu alu Duda, Mitrana Zbuguluj, Sava lu Patroj, Branko al Muculuj, Zaru Muculuj, Kole al Truki, Žika al Truki, i njegov brat Koljica, Vanje alu Mikajila, Još jedna kuća alu Mikajila, poginuo 1944., Kole alu Coana, Ljubomir i Kole aj Glomozoazi, Sandu Tudori, Miloćin alu Truki, Ljuba alu Kamin-al Kranči, Kole alu Raca.

  12. Pored puta, idući dalje od mosta na istok: Vane alu Pucuroanke, Rina al Marinji, Gica al Čoaki, Angel al Luki, Angel alu Stanujke Toma lu Tanuke, Gica lu Pršćujka, Stan alu Pršćujka, Stan al Caranuluj, Aj lu Čila, Veljko al Kalinješćuluj, Milan alu Trujka, Mandalica, aj lu Rošu dve kuće, Kola alu Doarde, Tudor alu Dorda, Jela lu Doarde, Pavel al Durđi, Dragiša al Kranči, Aj lu Čušu, Vlada Ciganu, Aj Bogi, Milan alu Prvuce, Vojica i Fika lu Prvuce, Aj lu Stanujka, Ljuba lu Kuna, Boža al Bogi, Blagoje alu Miljenko, Marin alu Gravile, Djinu lu Radu Popi, Kole al Bukljioaji, Aj lu Ranko, Aj
  13. lu Fjeka, Aj lu Koljica Miloćin i brat Dušan, Dobrivoje alu Cujka, Truca pisarju, Damu Šiki, dalje na istok, Aj lu Buša, Mika lu Kole alu Mitre, Aj lu Najđin dve kuće, Aj lu Patrujka, Dušan al Bogi. U kvartu odakle potiče Stevan Mokranjac locirane su sledeće familije: Stanko Jovanović, Tasa Jovanović, Stanoje Jovanović "prcaki", Ljuba Jovanović "Oaka", Ljuba lu Manojlja, Vlada al Tuci, Žika Jovanovć - alu Đinu Stajkičoaji, Pajku lu Gina, Žika lu Gina, Draga Bjelči,alu Vuca al Baeli, Mamara, Krsća lu Manojlja, Živuce a lu Malele, Gica al Kokošeći, Stan al Muculuj, Pavel al Muculuj,
  14. Žika al Cajkonji, Dumitru Opri, Tasa lu Mogoš, Stanku lu Mogoš, Jon alu Ojzau, Živu lu Milošika, Miloćin al Peci,
  15. Žika al Peci, Duda alu Pulau, Gica al Pauluj, Stan Ciganu, Veljko Ciganu, Jovan alu Ojzeu, Dumitru Stajkičoaji, Kalin al Stajkičoaji, Miloćin alu Curka, Gusle ku Vida, Stan al Caranuluj, Draguce alu Paun, Mitu luđi, Kole al Anji, Šćefan al Pepći, Miloćin al Vasilješćulu, Vane Bregovjanu, Marin al Pepći,Mitu lu Vlad, Iljije al Pauluj, Kosća lu Mesale, Pavel al Stančuluj, Pavel alu Mitroj, Ljuba al Čuvaji, Tasa lu Gina, Kostandin alu Brna, Kole al Njikolji, Miloćin alu Patruc, Živu lu Čok, Mirzu lu Ljika, Kole al Njikolji, Tudor alu Prvu Đinji, Žika lu George alu Njina, Milan alu Jova, Žika al Stančuluj, Daca a Caji, Stanuce alu Malale, Marko al Caji, Kaljin alu Tajnuc, Mitu lu Balač, Miku lu Radu, Radivoje al Trajstaruluj, Stanku Pučuluj, Stan al Mendži, Miloćin al Trajstaruluj, Gica al Trajstaruluj Živu Gjuzi, Žika lu Pucika, Kole alu Patruc, Tasa lu Patruc, Ljuba lu Patruc, Milan alu Stan alu Zari, Ljuba lu Stan alu Zari, Angel alu Stan alu Zari, Marin alu Stan alu Zari, Ljuba lu Vanka, Zarko alu Pardoj, Tudor al Pauluj, Duca al Marinji, Dušan alu Capuš, Đinu lu Koljica,
  16. Žika al Dragulješilor, Aj lu Rize, Tanasko alu Brne, Miloćin al Bjelči, Radivoje al Ćiki, Gice al Ćiki, Stojča al Ćiki,
  17. Ljuba lu Njegrile, Žika al Jonjiki,Ljuba lu Pjera, Njica al Cincerojki, Žika al Vasilješćiluj, Stanku Stajkičoaji, Tasa al Stajkičoaji, Žika lu Miku, Kole alu Gjorge al Njina,Angel alu Koljiš, Prvul Percaki, Ljuba al Percaki, Loza a Sanđi, Ljuba al Mituluj, Mitu Čuki, Angel alu Prvu Đinji, Žika lu Platadžan, Toma al Jonjiki.

  18. Vraćamo se natrag ulicom od Tonja alu Mišika, Stan alu George al Njina Jovan alu Mitra al Popi, Miloćini Žika lu Ljika, Ljuba al Caji, Jovan alu Džimbašu, Milan alu Džimbašu, Pavel al Caji, Mitu lu Georgica, Stanku lu Stojke,
  19. Žika al Rujki, Ljena a Spataruluj,drugi aj Spataruluj, Aj Bugarici,,, Žika al Bugarici "Čorekan", Kole alu Gice alu Stojan, Milivoje alu Georgice, Ljuba lu Georgice, Blgoje alu Georgice, Živu Trajstaruluj, Radivoje al Stajkičoaji, Dumitru lu Vanka, Miloćin alu Stojke. Ulica od škole pa naviše: Kole alu Vanče, Jovan lu Vanče, Stan alu Vanče,Miloćin aluVanče,
  20. Dragu Trajtaruluj, Dušan (sin Andjel) al Trajtaruluj, Jon alu Tufan, Ljuba i Radu lu Jorban, Pavel al Trajstaruluj,
  21. Popina kuća, Slava lu Andri, Zarike alu Andri, Ljuba lu Andri, Trajila, Toma alu Patruc, Mitra lu Patruc, Gica lu Purčel, Angel al Trajtaruluj, Stan (Stanji mik) alu Patruc, Milan alu stan al Rađi, Stan alu Čok , Miloćin alu Banku, Mitu luToba, Darinka lu Mikala, Bica Pipuluj, Ljika Pipuluj, Strajin, Jovan alu Ljiču, Petru lu Stojke, Ruvin a lu Stojke, Ljuba lu Stan alu Gice, Gice alu Stojke, Angel alu Stan alu Gice, Kosća al Trunji, Angel al Mokici, Truce alu Dumitru lu Njice,
  22.  
  23. Ulica od Mrvile, gornjom malom: Petru Čuški, Radivoje alu Čok, ................ Od ulaska u selo sa južne strane,
  24. pe Počaka a sirbeaska: Pavel, "Jefta" alu Kornjic, Žika lu Kornjic, Kosća lu Koljiška, Aj lu Pancoj, Marin alu Baeca,
  25. Kosća lu Koljiška Ljuba lu Carjanu, Jovan alu Kornjic, Domnu, Stan alu Milko, Žika lu Vanuš, Milan alu Gica alu Stojan, Gice alu Gica alu Stojan, Vankuce alu Turku, ? Kalin alu Patruške, Stan alu Patruška Žika al Bokšeruluj,
  26. Aj Đuki, Ljuba lu Puju, BožIdar alu Puju, Žika al BokŠeruluj, Kole alu Čok, Kožokarju, Vanuce al Pučuluj, Alu Brjezoj, Kole alu Mitroj,Gice alu Mitroj, Dušan alu Patruc, Veljika alu Patruc, Aj lu Stan alu Zari, Pavel alu Dumitru lu Njice,
  27. Gice al Kalinješćuluj, Žika lu Denjile, Ljuba lu Troj, Stan al Njikolji, Bica lu Vlad, Loza a Sanđi,
  1. Kao najbogatije familije između dva rata su bile: Gišič Stanoje i sin Milan, tri brata Zarića, Niola, Petar i Anđel, Stankovića Familija: Ljuba, Milan i Nikola, Nikolić Jovan i sin Stanoje,Zatim, porodice sa sređenom imovinom, dobri proizvođači i imućni poljoprivrednici su bili: Vankuce alu Turku, Kalin alu Vanče, Damu Šiki, Miku lu Radu, Žika lu Đinu Stajkičoaji, Dumitru Stajkičoaji, Doča al Cajkonji, Živojin al Božoajki, aj lu Brezoj,Tudor alu Prvu Đinji, Živu lu Milošika, Bađa al Muculuj, Veljko al Kaljinješćiluj, Gica alu Mitroj, Gice alu Mardžan,Angel al Luki, Milan alu Pervuce, Prvul Percaki, Blagoje alu Miljenko, Mitu lu Gjorgice, Jovan alu Mitral Popi, Đinu lu Koljice,, Mitu Čuki.

Vlasi


  1. Danas se sve česće i česće srećemo sa pitanjem: „ Ko su Vlasi? Šta su oni, odakle su oni? Jesu li to Rumuni, Srbi il pak Vlasi?Bilo kako bilo javljaju se razna mišljena koja se i slažu ali i odudaraju i pri tome javljaju se razne teze i
  2. razne činjenice...pa kome je verovati?Nije baš lako pisati o ovome ali mi ćemo pokušati da počnemo iz početka i da
  3. se oslonimo na istorijske dokumente zapadnoevropskih zemalja za koje mislimo i verujemo da su najtačniji.
  4. Pre nego što su Rimljani počeli jos u II veku pre nove ere da osvajaju Balkan,( 146.g. pre n.e. su Makedonija i Grčka već bile rimske provincije ), na današnjim teritorijama istočne Srbije prostirale se Moezija i Trakija čije je stanovništvo
  5. ( mešana plemena ) govorili nekom mešavinom azijskog-evropskog jezika gde je bilo i pojmova iz latinskog i germanskog jezika.Severno, odvojena Dunavom, prostirala se Dakija. Rimljani polako ali sigurno osvajaju Trakiju, Moeziju a 106.-te godine n.e. car Trajan osvaja celu Dakiju proslavivši se pobedom nad kraljem Decebalusom. Sprovodi se Romanizacija stanovništva i uvodi se rimska kultura.Latinski jezik postaje osnovni jezik. 272.-ge god.
  6. Pod pritiskom i najezdom germanskih Gota, Rrimljani i deo stanovništva napuštaju teritorije Dakije i naseljavaju se južno i istočno od Dunava (deo današnje Srbije i sevrna Bugarska). Ipak veliki deo stanovništva ostaje u Dakiji,Trakiji
  7. i Moeziji gde je ipak uspevalo da sačuva do današnjeg dana tradiciju, kulturu i jezik, mada u vulgarnom smislu.
  8. Doseljavanjem Srpskih plemena i potisnuta najezdom Avara stanovništvo koje je bilo nastanjeno južno i istočno od Dunava i koje se uglavnom bavilo zemljoradnjom, napuštaju svoje obradivo zemljište i povlače se u brdovite predele širom Balkana, ( Bugarska, Istočna Srbija, Makedonija, severna Grčka i Dalmacija ) gde se, da bi opstali, dalje bave stočarstvom. Dakle, u VI veku stanovništvo Dakije i starosedeoci nastanjeni južno od Dunava ( koje se seli ) još uvek govore istim jezikom, naime Latinskim. Srpska plemena nazivaju starosedeoce Vlasima koje i Grci takođe nazivaju
  9. a predeo severnood Dunava pa sve do Karpata Grci nazivaju Vlaška.To su podaci koje smo nasli u nekim knjigama
  10. a dalje navešćemo vam studije jednog naučnika koji je rumunskog porekla a živi na americkom kontinentu:
  11.  
  12. Odakle naziv "Vlah"

  13. Najranija pisana pomena o Vlasima je od Grčkih istoričara, na primer Ana Komnena, kćer Bizantijskog cara Alexisa. Ona je pisala u 12.-13.-tom veku. Vlahe opširnije opisuje Grcki (Bizantijski) general Tzimisches u 10.-tom veku.
  14. I Komnena i Tzimisches govore o velikoj i maloj Vlahiji (Megalovlahia, Microvlahia) kao polunezavisnim drzavama u šta su današnja Grcka, u planinama Pinda i Makedonija, oko Bitolje i Ohrida. (Današnji) Grčki grad Janina je bio njihov centar. Malo kasnije (oko 1185. ) Nemački car Frederick Barbarossa, kad je prosao Balkanom prema Jerusalimu u poslednjem krstarskom ratu, pise o carevini "Vlaha i Bugara", sa vlaškom dinastijom Aseni.
  15. (Moderni Bugarski istoriščari ne prihvataju da je "njihovo" drugo carstvo bilo u stvari Vlaško-Bugarsko.)
  16. Ipak sam car Joanitsa Asen (zvan Kalojan od modernih Bugara) se potpisuje na Latinskom "imperator omnium Bulgarorum et Blacorum". Cak i Papa Inocentie IV u svojim dopisima sa carom Joanitsom priznaje mu latinsko poreklo. "Vlasko-Bugarska" carevina bila na obe obale Dunava, ali ovo nije jasno. Oko 1250. god. Bizantija je uspela da uništi ovu carevinu i re-absorbira zemlju u Bizantijumu. Još kasnije Srpski car Dušan u svom Zakoniku govori
  17. o svojim Arbanasima i Vlasima kao ljudima sa posebnim pravom (Jus Valachicus) i zakonima.
  18. Dušan cak zabranjuje mešovite brakove među Srbima i Vlasima! U to vreme Vlasi su još živeli po celom Balkanskom poluostrvu, sve do Italije. Na Jadranu i danas postoji "Vlaški Otok", Romanija je poznata planina, a imena sela sa "vlah" u korenu se broju u desetinama. Cak u 16.- tom veku Austrija je imala "Lex Illyrico-Wallachica" u današnjoj hrvatskoj Krajini. Svi su ovi Vlasi bili asimilirani i postali najčešće Srbi, zbog pravoslavstva. Zato bih ja parafrazirao Karađica i rekao "Vlasi svi i svuda!" Ne zna se sigurno odakle naziv "Vlah".Ali je sigurno da su Ostrogoti i Vizigoti prošli i živeli na Balkanu od oko 200.-te do oko 500.-te naše ere. Pretpostavlja se da su oni dali starosedeocima Balkana naziv sličan "Welsch"u. To znači "Rimljanin" (A NE STOČAR!).
  19. U drugim delovima Evrope gde su se nemački narodi sreli sa rimljanima, oni su ih zvali Waloon (u Belgiji), i Welsh
  20. (u Velikoj Britaniji) i Walo-Romansch u Svajcarskoj. I danas pola Belgije, ona polovina što govori francuski se zove Waloonia, a ljudi Waloons.Ostalo stanovništvo govori holandskim jezikom. Dakle kada su Sloveni (ne samo Srbi)
  21. stali preći Dunav ka jugu (početkom 580.-te naše ere) oni su najverovatnije preuzeli Ostrogotski naziv "Welsch" i promenili ga prema slovenskom sluhu na "Vlah", "Valah" ili "Voloh". Naliv Avara i Slovena je bio toliko snažan da su
  22. i latinsko i grčko govereće države propale na celom Balkanu. Sloveni su prodrli sve do Atine i Soluna.
  23. Bizantija je uspela da im oduzme danasnju Grčku, Makedoniju, Bugarsku, i deo Srbije tek u 9.- tom veku.
  24. U međuvremenu Bizantijski istoričari su izgubili kontakt sa Latinsko-govorećim narodom. Ovi su se povukli po planinama i preživeli dva-tri veka baveći se stočarstvom, konjarstvom, itd. Kad su Bizantijski istoričari ponovo čuli o ovom narodu, u osmom-devetom veku, oni su prihvatili sada Slovenski naziv "Vlah".Ne smemo zaboraviti da su se Bizanci uvek sami sebe zvali "Romaioi", to jest "Rimljani", iako nisu govorili ništa sem grčkog. U 9.-tom veku car Porfirogenitos razlikuje "Romaioi" od "Romanoi"a. Prvi su svi građani "Romanije" (to jest Bizantije) a drugi su samo
  25. oni koji govore latinskom. Od oko 1200.-ih, svi narodi oko Vlaških zona su prihvatili naziv sa korenom "Vlah" ili u slučaju Mađara "Olah". (Incidentno, na Mađarskom Olah znaci Rumun, a Olasz Italijan).
  26. Turci su ih zvali Iflak, a njihovu zemlju Iflakistan.Kada su Vlaške države osvojile nezavisnost (od Turaka, Mađara, Rusa), one su tražile da im se latinsko poreklo prizna nazivom Romania.
  27. Rumuni so to očigledno uspeli, ali su nažalost zaboravili da su prvo bili Vlasi. Prve Vlaške kneževine se javljaju u 13.- tom veku kada se veliki deo Vlaha oslobađa Mađarske okupacije. Prvi poznati vojvoda je Besarab. Vremenom, polako ali sigurno, nastaje čvrsta Vlaška kneževina -WALACHEI – gde se Trgovište i Cimpullung razvijaju u glavna mesta. Nastaju vremenom i savezničke provincije : Walachia mare ( Muntenia ) i Walachia mica Oltenia i nezvanično, deo istočne Srbije. Postoji činjenica da je 1395. god. vlaški vojvoda Mirča uspešno odbranio Vlašku od najezde Turaka..
  28. Bitka se odvojala na Rovinama kod Negotina, kada su Turci pokušali , zajedno sa turskim vazalom Markom Kraljevićem, da pređu Dunav i prodru u unutrašnjost Vlaške ). Vladajući Vlaškom ( 1386-1418 ). legendarni vojvoda Mirča se uspešno suprostavljao napadima Turaka i Mađara.Sledeće značajno ime koje srećemo u istoriji Vlaha je vojvoda Vlad Tepes ( negde 1400 – 1417 ). A najače mesto u istoriji Vlaha i Vlaške uzima njegov sin Vlad Tepes II, poznati kao Dracula, ( 1430 – 1476 ). koji sa seljacima i stočarima takođe uspešno štiti Vlašku teritoriju od Turaka. Ujedinjene kneževine ( velika Vlaška, mala Vlaška i Moldova ) postaju sve jače moćnije i polako prisvajaju nazad svoje bivše teritorije preko Karpata, koje su okupirane od Mađara .Oko 1600.-te godine formira se teritorija koja otprilike liči na danasnju Rumuniju . Zadržava se isti jezik ali se menja ime. Naime, Stvara se Rumunija.Rec Rumunija potiče iz reči Roman=Rumun=Rumunia.Krajevi južno od Dunava ( danas istočna Srbija) ostaju pod delimičnom kontrolom Turaka što nije smetalo nomadskom vlaškom stanovništvu da menja teritorije boravka južno
  29. i severno od Dunava. Na novoj teritoriji ( Rumunija, severno od Dunava ) dolazi i do modernizacije starog Vlaškog jezika i naziva se Rumunskim ( po nekim istorijskim tezama današnji Rumunski jezik potiče od Vlaškog ). Modernizacija jezika nije sprovedena kod vlaškog stanovništva južno i istočno od Dunava. Međutim, to stanovništvo
  30. se trudilo do današnjeg dana da sačuva maternji, mada u izmenjenom obliku, ( staro latinski / romanski - vlaški ) jezik , tradiciju i običaje. Vlaška muzika, pogotovu, danas je veoma cenjena i u Jugoslaviji i u Rumuniji ( sa kojom ima sličnosti ali se razlikuje ) kao i u Bugarskoj i Makedoniji.

                                                                                              

Galerija slika

Kontaktirajte nas

Adresa: 19317 Mokranje
Telefon:
Fax
E-mailemil75@outlook.com


Copyright: Emil Videsković
Design by: Emil Videsković