Mokranje kroz ratove

  1. Evropa i svet su priznavali Srbe kao slavne ratnike. Boj na Kosovu 1389.godine, prvi,drugi srpski ustanak, ratovi za oslobođenje od Turaka u 18.veku. Prvi balkanski rat 1912.godine koji je vođen
    za oslobođenje od Turaka,drugi balkanski rat 1913 godine i prvi svetski rat, probojem solunskog fronta kada je oslobođena Srbija od Nemačke, Austrougarske i Bugarske doneli su slavu srpskim ratnicima.
  2. Ta slava je mnogo ankuražirala Srbe tokom prve i druge Jugoslavije.Pobede u Prvom svetskom ratu su bile i poslednja ratnička slava Srba. Posle stvaranja Jugoslavije slava srpskog oružja nije više dolazila do izražaja. Godine 1941,zbog izdajstva, jugoslovenska vojska je sramno kapitulirala, bez borbe, a tokom partizanskog ratovanja nisu vođene klasične vojne operacije,već gerilski i građanski rat, čiji prevashodni zadatak je bio svrgavanje monarhije i likvidiranje naprednih Srba koji nisu prihvatali komunističku ideologiju.

  1. Prvi balkanski rat, 4. oktobra 1912.godine
  2.  
  3. Usred noći zvone zvona na crkvenom tornju u Mokranju: “dan-dan-dan-..”. Zvonjava je sada bila nekako čudna,neobična zastrašujuća. Zvona su uvek zvonila danju,a sada zvone noću. Probudili su se svi.
  4. Pred crkvom se već okupilo mnogo muškaraca. Tamo je iz Negotina došao jedan oficir i jedan vojnik.
  5. Oficir je upitao da li su došli svi.Bez prozivanja, brzo se utvrdilo da su svi došli. Svi su pogledali oko sebe i konstatovali bi da su njihovi rođaci stighli. Među zdravima su krenuli i invalidi, neborci. Svi su krenuli za Negotin peške. Tamo će komisija utvrditi ko može da nosi pušku,a ko će morati da se vrati kući. Velika uvreda je bila za svakog muškarca da ga vojna komisija proglasi nesposobnim za vojsku i da kao neborac,škart,ostane sa ženama, starcima i decom u selu. Bila je to mobilizacija za prvi balkanski rat 1912. godine. Nakon što su se ministri inostranih poslova triju država: Srbije,Bugarske i Crne Gore tajno sastali,noću,u manistiru Bukovo kod Negotina i doneli odluku da udruženim snagama napadnu Tursku i oslobode svoje teritorije. Trinaesti pešadijski puk Hajduk Veljko dao je veliki doprinos u Kumanovskoj bitci. U okviru Druge armije bila je Timočka divizija prvog poziva,koja je ostala kod Custendila. Marš prema Jedrenu počeo je 24.oktombra 1912.godine. Šest meseci su bili vojnici Timočke i Dunavske divizije oko opsednutog Jedrena. Napad na Jedrene počeo je marta 1913.godine.Trinaestog marta istaknuta je bela zastava turske vojske. Gubitci timočke vojske u ovoj bitci bili su 1165 ljudi. Najviše ih je poginulo iz Negotinske krajine,naročito iz Mokranja i Smedovca.
  6.  
  7. Drugi balkanski rat -1913.godine
  8.  
  9. Bugari su 30. juna 1913. godine mučki, noću, bez objave rata, kod Krivolaka napali srpsku vojsku, svoje ratne saveznike i tako je započeo drugi balkanski rat. Bugari su išli da okupiraju Makedoniju do Kočana, Štipa i Dojrana.
  10. Srbija je zahtevala da zadrži one teritorije u Makedoniji koje je oslobodila srpska vojska.
  11. Obe strane su bile uporne i ponete ratnim strastima. Borbe su bile žestoke.
  1. Prvi svetski rat - 1915.godine

  2. Posle pobede nad Turskom i Bugarskom na našim prostorima je započet 1915.godine novi rat - Prvi svetski rat.koji se vodio između centralnih sila,Trojnog saveza,kome je pripadala i Bugarska s jedne i naših saveznika,s druge strane. Srbija je onda bila vrlo odana svojim saveznicima Francuskoj i Engleskoj, jer se kraljevska dinastija Karađorđević opredelila za savezništvo sa Francuskom,a prekinula je prijateljstvo sa Austrijom i Nemačkom koje je gajila dinastija Obrenović. Kad je počela Austro - Nemačka ofanziva 1915.godine,posle pada Beograda 13. puk se povlači prema Nišu,pa kroz Crnu Goru pa do Skadra. Iz Skadra 13. puk krenuo je za Drač i Krf,gde je bio oporavak i reorganizacija vojske. Trećepozivci 13. puka bili su rasporedeni kao desno krilo Krajinskog odreda na položajima
  3. kod Petrovog sela kod Kladova. Zatim se povlači u Negotin zbog eventualnog napada Bugara. Za glavnu liniju odbrane određen je položaj Krst Alija - Rušanjsko brdo. Štab je bio u Rečki. Početkom oktombra Bugarska je počela sa napadom. Granicu je prošla kod Bukovča i Kobišnice.Tada su Bugari ušli u Negotin. Godine 1915. istočnu Srbiju zaposela je bugarska armija. Bugarski jezik je nasilno uveden u škole.
  4. Crkve su pretvarane u štale,zabranjivane slave a novorođena deca dobijala su bugarska imena. Zabranjivana je srpska nošnja,naročito šajkača. Godina 1916. zapamćena je kao godina velike gladi. Veliki deo stanovništva
  5. sklanjao se u planinske krajeve oko Salaša i Deli Jovana. Kad je izvršen proboj Solunskog fronta 15.septembra 1918.godine,započele su teške borbe na centralnom frontu.U sklopu Druge armije je i 13. puk.Ovaj puk je zarobio 240 Bugara. Druga armija(sa 13. pukom) oslobađa Kosovsku Mitrovicu,Kraljevo i Užice.
  6. Veliki rat je završen nadljudskim naporima srpskih,francuskih i savezničkih vojnika. Francuske jedinice su srdačno dočekane u Negotinu.

  1. Drugi  svetski rat - 1941.godine
  2.  
  3. Nemački Vermah još pre aprilskog rata 1941.godine planira da vojne jedinice obezbede rad i održavanje Borskog rudnika i Dunavskog plovnog puta kroz Đerdap. U Mokranju su došli Nemci iz pravca Bregovo. Posle okupacije istočne Srbije najviša vlast bila je oličena u Krajškomandi, sa sedištem u Zaječaru. Prvog avgusta 1941. formiran
  4. je u šumi Alija krajinski partizanski odred.Mnogi meštani sela bili su u zarobljeništvu. Neki su kao ratni zarobljenici prebačeni u Sofiju. Jedna grupa Mokranjaca bila je u zarobljeništvu u Rumuniji. Tamo su podeljeni u 2 grupe,jedni koji znaju vlaški i oni koji vlaški ne znaju. Na intervenciju Đorđa Suvejkića,sveštenika,grupa koja jeznala vlaški prva
  5. je puštena kućama, a druga grupa transportovana u Nemačku. Tako je 30 meštana Mokranja došlo kućama.
  6. Dvanaestog septembra 1944 godine. NOBJ je ušla u Negotin,ali su se uskoro morali povući zbog povlačenja nemačkih snaga iz Grčke. Jedinice Crvene armije ujutru 22. oktombra iskrcale su se kod Vajuge,između Velike i
  7. Male Vrbice,kod Mihajlovca i Brze Palanke.Do kraja oktombra ceo ovaj kraj bio je oslobođen od nemačkih okupatora.Dolazak Rusa u Mokranju bio je iz pravca Bregova u Bugarskoj.
  8.  

 

  1. Vreme hrabrih ratnika je nepovratno prošlo. Sada se vodi borba za mir ,samostalnost i egzistenciju .
  2. Ne vodi više na državnim granicama, protiv određenog neprijatelja,ratnička hrabrost nije više garancija za samostalnost zemlje. Sloboda,mir i samostalnost se sada brane i čuvaju dijalogom,u salonima,na konferencijama,
  3. u parlamentu,kabinetu i sličnim mestima.Samostalan,miroljubiv i civilizovan je onaj narod čiji se članovi  medjusobno slažu, ispoljavaju svest i razboritost da se bude tolerantan,pravičan i civilizovan. Narod koji je uzdignut svojom kulturom, miroljubivošću, tolerancijom, radom, stvaralaštvom i bogatstvom, a živi u međusobnoj slozi niko ne može
  4. da pobedi, potčini, kazni ili izoluje. Izabraćemo bolju budućnost samo ako budemo dobro upoznali svoju prošlost i nužnost novog doba. Vreme koje je iza nas,vreme kada se glorifikovala hrabrost,patriotizam i odanost otažbini je
  5. naša sudbina,Izvor naših vrlina i temelj našeg ponosa.
  6. Svi narodi su onda želeli da imaju slavu kao što su je imali Srbi. Prošlo vreme učiće nas kako da se i sada opredeljujemo i da i sada nađemo najbolji put sopstvenog opstanka i napretka. Pametan izbor i usmeravanje u dobrom pravcu je garancija za našu dobru budućnost. Naša deca su razočarana našim idealima, spoznala su,nažalost, da patriotizam,poštenje i rad nisu više garant za dobru egzistenciu. Do dobrog automobila se ne može doći na taj način. Ali su otišla u jednu pogrešnu krajnost, gde negiraju sebe, svoju pripadnost, svoje poreklo, istoriju
  7. i  kulturu i priklanjaju se tuđim narodima, stranim državama, govore tuđe jezike i odnarođuju se. Diče se stranim državljanstvom. Šteta! U tuđoj kući ne možeš da budeš gazda. Naša deca neće nikada moći da sebe afirmišu kroz tuđi jezik, tuđu kulturu i tuđu nacionalnost. Naša učena deca u inostranstvu će najmanje u 5 ljduskih generacija biti potiskivana u stranu i smatrana uljezima idošljacima. Poznata je činjenica da je Hitler proganjao i ubijo Jevreje koji su po nekoliko stotina godina živeli u Nemačkoj, govorili samo nemački i imali samo nemačko državljanstvo i koji su Nemačku smatrali svojom jedinom domovinom. Krv nije voda. Naša deca u inostranstvu će biti uverena
  8. da pripadaju naciji u kojoj žive, zavoleće tu naciju i državu, ali da li će i njih da zavole i prihvataju pripadnici velike nacije u koju se oni integrišu. Za svoje teškoće i neperspektivnost ovde optužujemo političare, strane države i uvek je kriv neko treći. Da li smo ikada pokušali da se i mi ponašamo kao nacije kojima služimo, nosimo im malter, čistimo im stanove i klozete. Tamo svi se divimo redu i radu, pa taj red i mi poštujemo i prihvatamo tamo.
  9. Ali kada dođemo u svoj zavičaj bacamo đubre i otpatke svuda okolo, podmićujemo držvne činovnike i svakoga gde stignemo da bi prekršio red i zakone u našu korist. Na taj način i takvim ponašanjem bićemo uvek sluge drugih nacija i mi i naša pokolenja.Zato što smo loše gazde u svojim kućama,u svojoj domovini,postali smo svi sluge stranim gazdama. Kamo sreće da se u inostranostvo ide i radi samo privremeno, dok se prevazidju finansijske teškoće, ali im mi poklanjamo celu svoju mladost, radnu sposobnost, pa čak i svoju decu, svoj identitet u zabludi da budemo kao oni. Niti mi možemo da postanemo oni, niti oni mogu da postanu mi. Najbolje je da ostane svako ono
  10. što jeste a da se tolerišemo i uvažavmo. Nemci su svoj razvitak našli u Nemačkoj, Francuzi su napredovali u Francuskoj, Englezi u Engleskoj. Slovenci, Mađari .., takođe, svoju sreću nalaze kod kuće. Samo Srbi i Šiptari nisu sposobni da svoje blagostanje i sreću nalaze gazdovanjem kod svojih kuća već kao sluge u inostranstvu.
  11. Ovo su velike teme o kojima svaki racionalan čovek mora da razmišlja.Srbi će sigurno biti sposobni da i u ovim istorijskim previranjima nalaze najbolji put za svoj razvoj, kao što su naši preci uvek to činili. 

Galerija slika

Kontaktirajte nas

Adresa: 19317 Mokranje
Telefon:
Fax
E-mailemil75@outlook.com


Copyright: Emil Videsković
Design by: Emil Videsković